31. JANUAR NACIONALNI DAN BEZ DUVANA

U Srbiji se svakog 31. januara tradicionalno obeležava Nacionalni dan bez duvana. Aktivnosti u okviru obeležavanja Nacionalnog dana bez duvana upozoravaju javnost na štetne efekte upotrebe duvana kao i izlaganja duvanskom dimu.

Ove godine, Nacionalni dan bez duvana se obeležava pod sloganom „Svakoga dana bez duvana” i posebno ističe značaj afirmacije okruženja bez duvana kao i značaj prestanka upotrebe duvanskih proizvoda.

Rezultati istraživanja sprovedenog u decembru 2023. godine pokazuju da više od trećine (37,9%) punoletnih građana Srbije starosti 18–64 godine puši.

Prema poslednjem Evropskom školskom istraživanju o upotrebi duvana, alkohola i drugih droga (ESPAD 2024) među adolescentima uzrasta 13-15 godina u Srbiji 32,5% mladih u ovom uzrastu je probalo cigaretu (31,5% mladića i 33,3% devojaka Pušenje je češće među devojčicama 25,5% devojčica puši naspram 23,4% dečaka.Učestalost svakodnevnog pušenja cigareta  među učenicima u Srbiji je veća od proseka (7,9) i iznosi 13,1% i ne razlikuje se po polu.

Elektronske cigarete koristilo je 53,5% učenika prvih i drugih razreda srednjih škola barem jednom u životu, što je više od proseka u ostalim zemljama 44%.

Posledice upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu:
  • Duvanski dim ugrožava novorođenčad i pre i posle rođenja
  • Pušenje u trudnoći povećava rizik za komplikacije u trudnoći. Ugljen monoksid prisutan u duvanskom dimu onemogućava da fetus koji se razvija dobije dovoljno kiseonika
  • Duvan je drugi vodeći faktor obolevanja od kardiovaskularnih bolesti, odmah iza povišenog krvnog pritiska, a 17% smrtnih slučajeva izazvanih bolestima srca i krvnih sudova nastaje zbog upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu
  • Pušenje povećava rizik oboljevanja od raka pluća i drugih malignih bolesti kao što su rak usne i usne šupljine, ždrela, grkljana, jednjaka, želuca, mokraćne bešike, bubrega i mokraćovoda, gušterače, debelog creva, jetre, grlića materice i akutna mijeloidna leukemija
  • Udisanje duvanskog dima iz okoline značajno remeti normalno funkcionisanje srca, krvi i čitavog vaskularnog sistema. Čak i kratka izloženost duvanskom dimu iz okoline može da ošteti zidove krvnih sudova
  • Ne postoji bezbedan nivo izloženosti duvanskom dimu iz okoline. Duvanski dim iz okoline uzrokuje brojne zdravstvene probleme kod odojčadi i dece, uključujući češće i jače napade astme, respiratorne infekcije, infekcije uha, i druge bolesti
  • Kod odraslih, duvanski dim iz okoline uzrokuje, i koronarnu bolest srca, moždani udar (šlog) i rak pluća i brojne druge zdravstvene probleme
  • Nepušači koji su izloženi duvanskom dimu kod kuće ili na poslu imaju za 25-30% veći rizik da razviju koronarnu bolest srca
  • Rizik obolevanja od bolesti srca i krvnih sudova se povećava sa svakom popušenom cigaretom
  • Duvan ne predstavlja opasnost po zdravlje samo onih koji ga koriste i onih koji su izloženi ducvanskom dimu već se njegovi uticaji odražavaju na one koji učestvuju u proizvodnji duvanskih proizvoda kao i na životnu sredinu
  • Postoji kontinuirano oštećenje životne sredine tokom svih faza životnog ciklusa duvana, od pripreme terena za gajenje duvana, preko gajenja, prerade duvana, proizvodnje duvanskih proizvoda i distribucije, do efekata potrošnje i otpada nakon upotrebe duvanskih proizvoda, čime se ugrožava i zdravlje stanovnika uključujući i decu
  • Cigarete zagađuju i ugrožavaju kvalitet vazduha, ali i dugo nakon njihove upotrebe, kada su ugašene, nastavlja se štetan uticaj po životnu sredinu u obliku ne-biorazgradivih filtera kojih se milioni kilograma odbacuju svake godine i u obliku čestica duvana zadržanih u zatvorenim pa i otvorenim prostorima.

Mere kontrole duvana

SZO je nakon pokretanja Okvirne konvencije o kontroli duvana SZO i prvih rezultata evaluacija mera koje ona predlaže, 2008. godine razvila i predložila zemljama potpisnicama konvencije paket mera svrstanih u 6 strategija, čiji akronim je poznat pod nazivom „empauer“(MPOWER):

–   Monitor – Praćenje učestalosti pušenja i preventivnih politika;
–   Protect – Zaštita ljudi od duvanskog dima na javnim mestima;
–   Offer – Obezbeđenje pomoći za odvikavanje od pušenja
–   Warn – Upozoravanja na opasnosti od duvana putem slikovnih upozorenja na bezličnim pakovanjima duvanskih proizvoda (bez znaka robne marke) i mas-medijskih kamanja;
–   Enforce – Osnaživanje zabrane reklamiranja i promocije duvanskih proizvoda i sponzoristava od strane duvanske industrije;
Raise – Povećanje poreza na duvanske proizvode.

Istraživanja o prevalenciji pušenja ukazuju na neophodnost jačanja primene svih mera kontrole duvana posebno kod:

  • povećanje akciza na cigarete (više efekata po smanjenje prevalencije pušenja ima ako se sprovodi nenajavljeno; povećanje cene cigareta za 10% smanjuje prevalenciju za 4-8%);
  • bolja regulacija nikotinskih i nenikotinskih proizvoda za inhaliranje;
  • uvođenje potpune zaštite stanovništva od izloženosti duvanskom dimu u ugostiteljskim objektima i na otvorenim prostorima za zabavu i rekreaciju (parkovi, plaže i sl);
  • uvođenje bezličnih pakovanja cigareta (bez robnog znaka);
  • bolja kontrola zabrane prodaje maloletnicima;
  • bolja kontrola zabrane pušenja na javnim mestima;
  • bolja kontrola zabrane oglašavanja duvanskih proizvoda i zabrane promocije i sponzorstava od strane duvanske industrije;
  • bolje regulisanje zabrane direktnog i indirektnog reklamiranja duvanskih proizvoda na društvenim medijima i zabrane njihove promocije na zabavnim i kulturnim manifestacijama, filmu, pozorištu i sl;
  • razvoj nacionalnih kampanja za prevenciju pušenja u dovoljnom trajanju, sa vidljivošću na nacionalnim frekvencijama medija, za različite ciljne grupe;
  • obezbeđenje savetovanja u svim domovima zdravlja i besplatne farmakoterapije za odvikavanje od pušenja.

Detaljnije podatke o učestalosti i obrascima upotrebe duvanskih i srodnih proizvoda među odraslom populacijom i među mladima možete naći na sledećem linkovima:

1. Publikacija – Istraživanje upotrebe duvana

2. Rezultati – ESPAD 2025