Користимо колачиће да бисмо вам помогли да се ефикасно крећете и обављате одређене функције. У наставку ћете пронаћи детаљне информације о свим колачићима у оквиру сваке категорије сагласности. ...
Неопходни колачићи су потребни да би се омогућиле основне функције овог сајта, као што је обезбеђивање безбедног пријављивања или прилагођавање ваших преференција за сагласност. Ови колачићи не чувају никакве личне податке.
Функционални колачићи помажу у обављању одређених функција као што је дељење садржаја веб локације на платформама друштвених медија, прикупљање повратних информација и друге функције трећих страна.
Аналитички колачићи се користе за разумевање начина на који посетиоци комуницирају са веб-сајтом. Ови колачићи помажу у пружању информација о метрикама као што су број посетилаца, стопа посете само једне странице, извор саобраћаја итд.
Колачићи учинка се користе за разумевање и анализу кључних индекса учинка веб странице који помажу у пружању бољег корисничког искуства за посетиоце.
Колачићи за оглашавање се користе да би посетиоцима пружили прилагођене рекламе на основу страница које сте претходно посетили и да анализирају ефикасност огласних кампања.
Од понедељка 02.09.2024. почиње са радом ПРИЈЕМНО ОДЕЉЕЊЕ микробиолошке лабораторије на локацији Југ Богданова 112 (Зграда дечјег дома здравља, бивши АТД)
за пријем упута/узорака за све пацијенте ОСИМ за Узорковање гениталних брисева које ће се обављати САМО на пријемном Завода за јавно здравље, Слободана Пенезића 16
(препорука за труднице четвртак и петак)
Напомена: Уколико упут обухвата и друге анализе поред гениталних брисева, комлетно узорковање ће се обавити у Слободана Пенезића 16 (насеље Хигијенски завод).
Пријем упута/узорака Југ Богданова 112 (Зграда дечјег дома здравља, бивши АТД)
7.30 – 12.00 (од понедељка до петка, пауза 10.00 – 10.30)
Издавање резултата – Југ Богданова 112
13.00 – 18.00 (од понедељка до петка)
Пријем упута/узорака Слободана Пенезића 16 (насеље Хигијенски завод):
7.30 – 12.00 (од понедељка до петка, пауза 10.00 – 10.30)
Издавање резултата – Слободана Пенезића 16
13.00 – 14.30 (од понедељка до петка)
Svetski dan dece obolele od raka je ustanovljen 2002. godine od strane Međunarodne konfederacije Udruženja roditelja dece obolele od raka. Od tada se obeležava u 88 zemalja širom sveta. U Srbiji je ovaj datum postao deo nacionalnog Kalendara javnog zdravlja 2013. godine, na inicijativu udruženja roditelja i uz podršku Ministarstva zdravlja.
Maligne bolesti su jedan od značajnih globalnih javnozdravstvenih problema današnjice, koje, prema statističkim podacima, predstavljaju drugi po učestalosti uzrok smrtnosti kod dece uzrasta od 0 do 14 godina, odmah iza povreda. Upravo zbog toga, obeležavanje ovog datuma ima za cilj da pažnju celokupne javnosti, stručne i opšte, usmeri ka važnoj misiji poboljšanja tretmana, nege, kvaliteta života, emocionalnih i socijalnih potreba dece obolele od raka, kao i njihovih najbližih.
Rak kod dece čini od 0,4 do 4% svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta. Prema poslednjim podacima, tokom 2014. godine registrovano je 300.000 novoobolelih osoba uzrasta od 0 do 19. godina. Više od 2/3 novoobolelih osoba ili 215.000 je bilo uzrasta do 14. godina. Uprkos činjenici da obolevanje od raka u svetu kod dece raste i dalje u strukturi obolevanja od svih malignih bolesti rak kod dece čini 1%.
U Srbiji rak kod dece i adolescenata čini oko 0,7% u strukturi obolevanja od svih malignih bolesti. Svake godine u Srbiji se registruje oko 315 dece, oba pola između 0 i 19 godina, sa nekom vrstom maligniteta. Kao i u većini zemalja u razvoju i u Srbiji, gotovo dve trećine novoobolele dece (63,8%) je uzrasta do 15 godina. Tri grupe bolesti, uključujući leukemiju, tumore mozga i limfome čine najčešće maligne bolesti u detinjstvu. Ove tri grupe malignih oboljenja čine gotovo polovinu (49,4%) svih maligniteta u detinjstvu. Najčešći uzrok smrti u detinjstvu u Srbiji su leukemije, limfomi i tumori mozga. U proseku svake godine, 48 dece starosti od 0 do 19 godina izgubi bitku sa ovom bolesti. U strukturi umiranja od svih malignih bolesti dve trećine umrle dece (65,4%) je bilo u uzrastu do 15 godina. Najčešći razlog smrtnog ishoda kod dece u uzrastu do 15 godina su tumori mozga sa 52,9%, leukemije sa 41,2% i limfomi sa 17,6%. U uzrastu od 0 do 19 godina, u strukturi umiranja, najčešći uzrok smrti od maligniteta su tumori mozga sa 40,4%, leukemije sa 30,8% i limfomi sa 15,4%.
Važno je istaći da je uspeh izlečenja raka kod dece veliki, mnogo veći nego u populaciji odraslih. U prilog tome govori podatak da u visokorazvijenim zemljama sveta stopa preživljavanja dostiže čak 84%, ali i da je ona u porastu čak i u pojedinim delovima sveta koji imaju slabije razvijene resurse ukoliko postoji lokalna i međunarodna podrška u ovoj oblasti. Ne ohrabruje činjenica da se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, i dalje 80% novotkrivenih slučajeva raka kod dece kasno otkrije kada je lečenje slabijeg ili bez efekta, a da 30% dece do 16. godina umre u bolu i patnji. Tim povodom je Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodno udruženje za borbu protiv raka postavilo je cilj da se do 2030. godine postigne eliminacija bola i patnje kod dece koja se bore protiv raka, da se preživljavanje deci sa bilo kojom dijagnozom raka u svetu poveća bar na 60% i da se roditeljima olakša obezbeđivanje neophodne nege deci i u kućnim uslovima.
U cilju zaštite i unapređenja zdravlja jedne od najosetljivijih populacionih grupa Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” se sa mrežom okružnih instituta i zavoda za javno zdravlje od početka aktivno uključio u obeležavanje ovog važnog datuma iz Kalendara javnog zdravlja.
Ove godine, Međunarodni dan dece obolele od malignih bolesti se obeležava pod sloganom ,,BEZ GRANICA“ Zajedno. Mogućnost. Budućnost. Izlečenje. Snaga. koji ima za cilj da pokrene širu društvenu zajednicu na akciju kako bi se omogućilo, deci sa rakom i njihovim porodicama, pravo na ranu i pravilnu dijagnozu, pravo na odgovarajući i kvalitetan medicinski tretman, pravo na lečenje bez bola i patnje i pravo na dostupnost lekova koji mogu spasiti život bez obzira na mesto gde žive. Ovim bi se postigao cilj Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja za borbu protiv raka da se do 2030. godine udvostruče trenutne stope izlečenja i poštede milioni života dece u narednoj deceniji.